U eri pandemije virusa korona, Grčka se posle kraha turističke sezone, koja je trebalo da bude „slamka spasa” a donela je gubitak od blizu 15 milijardi evra, okreće novim izvorima prihoda. Na putu je da postane poreski raj za strane penzionere, investitore, povratnike iz inostranstva i da istovremeno ponudi i svoje ljudske resurse, znanje...
Vlada Kirijakosa Micotakisa procenila je da zemlja mora da se oslobodi zavisnosti od turizma, koji je činio preko 25 posto BDP-a, i da treba da, recimo, stranim penzionerima ponudi mirnu starost sa jedinstvenom stopom poreza od sedam odsto na dohodak u prvih deset godina.
To znači da strani penzioneri, pre svega oni iz evropskih zemalja, mogu da podnesu zahtev za prebacivanje svojih poreskih obaveza u Grčku. Preciznije, da postanu poreski obveznici Grčke uz jedinstvenu poresku stopu na sve prihode, zakupnine i dividende u toku jedne decenije.
Moguće je da se važenje niske poreske stope produži i na 15 godina, što bi zemlju učinilo primamljivom za investitore i penzionere iz Evrope. To više ne bi bili samo nemački građani, koji su najzainteresovaniji, već, možda, i Grci koji tamo rade i koji bi, kada steknu uslove za penziju, želeli da se vrate u domovinu. U svakom slučaju, neophodan uslov je postojanje međudržavnog ugovora o oslobađanju od dvostrukog oporezivanja. Grčka i neke zemlje takav ugovor već imaju.
Računa se da bi se veliki broj stranih penzionera odlučio i na ulaganje, kupovinu kuće ili stana, za šta je neophodno da godišnje najmanje šest meseci provedu u Grčkoj. Ovakvu inicijativu je svojevremeno već pokrenula Portugalija, koja je nudila decenijsku isplatu penzija bez ikakvog poreza, na šta su burno reagovale ostale evropske zemlje, smatrajući da je to „diskriminatorska poreska politika”.
Grčka vlada objašnjava da strani penzioneri, s obzirom na to da ne rade, neće biti konkurencija radnoj snazi i da će, ustvari, biti grupacija koja u Grčkoj troši novac, kupuje stanove... Grčki penzioneri se bune jer, za prihod od oko 20.000 evra godišnje, na prvih 10.000 plaćaju porez 900, a za ostatak još 2.200 evra. Strani penzioner koji postane grčki poreski rezident platiće ukupno 1.400 evra.
Micotakisova vlada, koja se smatra reformističkom, želi da pokuša da obuhvati sve mogućnosti kako bi ojačala ekonomiju, promenila model rasta, obezbedila nove izvore investicija i omogućila da se zemlja više ne oslanja samo na turizam kao glavni izvor prihoda... Vlada smatra da Grčka mora da postane visokotehnološka zemlja.
Interes investitora postoji. Recimo, posle devet meseci poverljivih pregovora, sporazum između grčke vlade i „Majkrosofta” prelazi u fazu realizacije. Reč je o dosad najvećoj investiciji „Majkrosofta” u Grčkoj, gde ta kompanija planira da uloži milijardu dolara u izgradnju „klaud data” centra u okolini Atine, čime će se i zemljama u okruženju omogućiti da skladište i upravljaju podacima preko „klaud” programa. Za preko 100.000 ljudi ovaj projekat otvara i program edukacija u oblasti informacionih tehnologija, što će podići kvalitet obrzovanja i usluga kvalifikovanog kadra kojim će Grčka raspolagati i moći da ga ponudi kao jedan od svojih novih resursa.
I nekoliko krupnih britanskih investicionih banaka obratilo se grčkoj vladi sa namerom da u Atini otvore svoje filijale ili prošire postojeće. Namera britanskih banaka je da posle bregzita finansijski centar i svoje poslovanje prenesu iz Londonu u nekoliko gradova u Evropi, među kojima je i Atina. Zauzvrat, Grčka planira niz poreskih olakšica na period od deset godina za banke koje izaberu Atinu, ali se i obavežu da će zapošljavati i lokalnu radnu snagu.
Takođe, nedavno je nemački „Folksvagen” postao glavni partner u projektu „ozelenjavanja” saobraćajnog sistema na grčkom ostrvu Astipalea. Nemački gigant će ostrvu isporučiti 1.000 električnih vozila različitih tipova i namene, koja treba da zamene sadašnjih 1.500 vozila sa pogonom na fosilna goriva, kao i da obezbedi stanice za punjenje i sistem obnovljive električne energije – generatore na snagu sunca i vetra. Sve ovo pretvoriće ovo ostrvce u jugoistočnom Egeju, površine 97 kvadratnih kilometara, u uzorni model ostrva sa „klimatski neutralnom mobilnošću”, što će biti jedinstven primer u ovom delu sveta. To znači da će sva komercijalna i uslužna vozila biti na struju, što će mnogo značiti za 1.300 stanovnika, ali i biti zanimljivo za hiljade turista koji dolaze na ostrvo.